Sluh je jedno od naših najdragocjenijih osjetila. Pomaže nam komunicirati, povezivati se i osjećati svijet oko sebe. Ipak, o njemu rijetko razmišljamo sve dok se ne pojave promjene, dok televizor ne treba biti malo glasniji, dok u razgovoru ne uhvatimo svaku drugu riječ ili dok zujanje u ušima ne postane stalni pratitelj.
Gubitak sluha često nastupa postupno, i zato ga je važno prepoznati i razumjeti. Donosimo vam 5 zanimljivih činjenica o gubitku sluha koje bi vas mogle iznenaditi, ali i potaknuti da bolje brinete o svom sluhu.
Iako je prirodni dio starenja, gubitak sluha sve češće pogađa i mlađe generacije. Razlog? Dugotrajna izloženost buci, npr. slušalice, promet, koncerti, buka u radnom okruženju.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu mladih u dobi od 12 do 35 godina izloženo je riziku od trajnog oštećenja sluha upravo zbog preglasne glazbe.
Zato stručnjaci preporučuju:
Ušni vosak (cerumen) često povezujemo s nečistoćom, ali on ima važnu zaštitnu funkciju. Njegova uloga je zadržati prašinu i mikroorganizme izvan dubljih dijelova uha te održati uho vlažnim i zdravim.
Pretjerano čišćenje pamučnim štapićima može potisnuti vosak dublje u kanal ili oštetiti bubnjić.
Ako osjećate začepljenost, prigušen sluh ili svrbež u uhu, nemojte pokušavati sami – posjetite audiologa. Stručno čišćenje uha brzo i bezbolno vraća osjećaj lakoće i jasnoće sluha.
Čak i kada duboko spavamo, mozak nastavlja obrađivati zvukove iz okoline.To je razlog zašto reagiramo na plač djeteta, zvuk alarma ili buku u stanu, iako ne čujemo tihe zvukove poput prometa u daljini.
Ova sposobnost pokazuje koliko je naš sluh povezan s mozgom, on ne prestaje raditi, već automatski filtrira ono što smatra važnim.
Zato je stimulacija sluha važna i kod osoba koje već imaju oštećenje, jer aktivira moždane centre i usporava daljnji pad sluha.
U unutarnjem uhu nalazi se složen sustav polukružnih kanalića ispunjenih tekućinom. Kada se krećemo, ta tekućina prenosi informacije mozgu o našem položaju i pokretima. Ako dođe do upale ili poremećaja u tom sustavu, javlja se vrtoglavica, osjećaj nestabilnosti ili nesigurnog hoda.
Zato osobe koje imaju infekciju uha često osjećaju i probleme s ravnotežom. Redoviti pregledi sluha i uha mogu spriječiti ozbiljnije komplikacije i pomoći održati osjećaj sigurnosti u pokretu.
Mnogi ljudi odgađaju korištenje slušnog aparata misleći da „još nije vrijeme“. No, slušni aparat ne samo da poboljšava razumijevanje govora – on aktivira dijelove mozga koji obrađuju zvuk.
Ako ti dijelovi ostanu neaktivni dulje vrijeme, mozak gubi sposobnost prepoznavanja zvukova čak i ako se kasnije sluh mehanički pojača.
Zato stručnjaci preporučuju ranu primjenu aparata, kako bi se očuvao postojeći sluh i spriječilo pogoršanje.
Čak i ako nemate simptome, preporučuje se kontrola sluha svakih 2–3 godine, a nakon 50. godine barem jednom godišnje.
Rano otkrivanje promjena omogućuje pravovremenu reakciju i odabir odgovarajuće terapije ili pomagala.
Briga o sluhu počinje osviještenošću. Redoviti pregledi i testiranja mogu spriječiti mnoge probleme prije nego što postanu ozbiljni.
Ako primjećujete promjene u načinu na koji čujete, ne čekajte.
Dogovorite besplatan test sluha u Microtonu i provjerite svoj sluh na vrijeme.
1. Može li stres utjecati na sluh?
Da – dugotrajan stres može privremeno pogoršati percepciju zvuka i potaknuti pojavu tinitusa.
2. Kada je pravo vrijeme za prvi test sluha?
Ako primijetite da slabije razumijete govor ili često pojačavate glasnoću uređaja – odmah. Inače, svakih nekoliko godina.
3. Je li gubitak sluha izlječiv?
Oštećene slušne stanice ne mogu se regenerirati, ali uz pravilno liječenje i pomagala može se zadržati visoka kvaliteta života.
